Simpozij o koridoru V/c "Access", Pečuh 28.06.2007.

U mađarskom gradu Pečuhu održan je 28. lipnja Hrvatsko‑mađarski simpozij o koridoru V/c pod nazivom "@ccess", jer se među raznim temama, koje su prezentirane sudionicima, govorilo i o povezanosti informatičke tehnologije i prometa. Naglašeno je da informatika prožima svaki aspekt našeg društva, pa tako nije izostavljena ni u prometu. Informatički sustavi na prometnicama, osobito na autocesti prisutni su u raznim vidovima, od sigurnosti i održavanja cesta, gdje npr. imamo telefonske stupove, koji služe za pozive u slučaju nužde, zatim nadzorne kamere, pa i meteorološke postaje, kojima se npr. mjeri klizavost, što ima i svoju ekonomsku opravdanost, jer se na taj način određuje količina soli, koju treba posuti po autocesti. Isto tako, koriste se zasloni prometne signalizacije, a postavljaju se i zasloni s raznim drugim informacijama. Prisutna je naposljetku i u elektronskim sustavima za naplatu cestarina, a IT je isto tako izuzetno važan čimbenik u tunelima. Navedeni su samo neki od praktičnih primjera široke palete primjene IT na autocestama, ali kako je naglasio dr. Peter Totsimon iz Odjela prostornog planiranja Županije Baranja, za uspješno provođenje strategije razvoja, potrebno je u velikoj mjeri raditi na popularizaciji i uvođenju kompjuterske tehnologije i Interneta u državne i javne službe, pri tomu je naravno potrebno najprije osigurati sredstva, ali isto tako raditi i na suzbijanju predrasuda o kompjuterizaciji i dehumanizaciji (osobit otpor ovdje često pružaju stariji ljudi). Potrebno je naglasiti i iskoristiti pozitivnu stranu IT, kao medija veće poslovne učinkovitosti i brže, bolje, pa i jeftinije komunikacije. A ako se pozitivno definira i koristi, uvođenje IT može se doživjeti i kao poticaj za cjeloživotno učenje.

Ovom simpoziju nazočio je i župan Krešimir Bubalo sa suradnicima, koji je uz Janosa Hargitaya, predsjednika Opće Skupštine Županije Baranja, održao press konferenciju za okupljene novinare, a potom se obratio skupu pozdravnim govorom. Skupu su se isto tako, obratili mađarski predstavnici, koji su predstavili utjecaj i važnost koridora V/c za razvoj ove mađarske regije, a bilo je riječi i o dinamici izgradnje ove autoceste u Mađarskoj. S hrvatske strane skupu su se obratili Martin Marolin, pročelnik županijske Agencije za razvoj i prof.dr.sc. Anka Mašek, profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, koji su istaknuli, da su prometnice oduvijek bile pokretači gospodarskog razvitka, te su u tom kontekstu naglasili povoljan geografski položaj Slavonije i Branje kao čvorišta križanja prometnih putova istoka i zapade, sjevera i juga, te koridor VC kao izvor stimulacije zapošljavanju i regionalnoj ekonomiji. Koridor VC povezao bi Baltičko more s Jadranom, ali on ne predstavlja samo autocestu, već uključuje i željeznički koridor VC, a pozitivnim se ocjenjuje i riječni promet, jer su Dunav, Drava i Sava plovne rijeke, a kada se doda i promet u zračnim lukama slavonsko‑baranjska regija je idealna za razvoj i izgradnju robnih terminala za pretovar i transport roba, što bi naravno imalo i za posljedicu izgradnju infrastrukture, ali i otvaranje novih radnih mjesta. No svi ovi aspekti pozitivnog utjecaja na slavonsko‑baranjsku regiju usko su povezani s potpunom izgradnjom koridora VC.

U hrvatskoj delegaciji bio je i Boro Brnić iz Hrvatskih autocesta, koji se osvrnuo na dinamiku izvođenja radova. Istaknuo je, da se koridor V/c kroz hrvatsku gradi u pet dionica: mađarska granica ‑ Beli Manastir, Beli Manastir ‑ Osijek, Osijek ‑ Đakovo, Đakovo ‑ Sredanci i posljednja dionica od granice s BiH do luke Ploče. On je također rekao, da su za sve dionice koje se grade kroz Slavoniju ishođene lokacijske dozvole, te da se dinamika izvođenja radova odvija po planu i da se ove godine predviđa puštanje u promet dionice Sredanci ‑ Đakovo. Isto tako, naglasio je, da je izrađen natječaj za čvor u Osijeku , a da su u pripremi i natječaji za ostale radove te dionice. Dionica koridora VC, koja ide kroz Hrvatsku duga je 88 km, a dinamika izvođenja radova za sada teče po planu. Do kraja 2008. godine predviđa se izgradnja dionice Đakovo ‑ Čepin. Dionica od Čepina do Osijeka trebala bi biti gotova do 2009. godine, a kada je riječ o dionicama koje vode prema granici s Mađarskom i BiH, rokovi će u velikoj mjeri ovisiti o dinamici izvođenja radova u tim dvjema državama, okvirni rok je 2012. godina.