Turističke destinacije u Tuzlanskom kantonu
Tuzla je treći grad po veličini u Bosni i Hercegovini, sjedište je istoimene općine i kantona na sjeveru zemlje. Tuzla predstavlja nukleus kantonalnog turizma i uspješno je objedinila svoje prviredno-razvojne programe sa prirodno-povijesnim i ekološko-kulturnim nasljeđem.
Ovaj grad ističe se posebno dugom i bogatom poviješću i predstavlja jedno od naselja sa najstarijim kontinuitetom življena u Evropi. O tome svjedoče pronađeni ostatci naselja sojeničkog tipa iz neolita. U pisanim izvorima Tuzla se prvi put spominje u djelu «De administrando imperio» vizantijskog cara i povijesničara Konstantina Porfirogenita iz sredine 10. stoljeća, kada se grad naziva Salines a šira oblast Soli.
Današnje ime grada potiče od Turske riječi TUZ koja u prevodu znači so. U starom dijelu grada Tuzle sačuvani su sakralni objekti (džamije i crkve) koji spadaju u grupu najvrijednijih kulturno povijesnih spomenika.
Brojni objekti i lokaliteti kulturno povijesnog nasljeđa svjedoče o bogatoj prošlosti grada i to Memorijalni kompleks Slana banja - Trnovac, Solni bunari, Spomenik rudarima u kreki, Bijela džamija i Barutana u Gornjoj Tuzl, Lederove sklupturske cjeline - Leda, most sa kipovima, Disko bol i Alegorije, Partizansko groblje itd.
U Tuzli su brojni sportski tereni gdje dominiraju Kulturno - sportski centar “Mejdan”, sportski centar “Partizan”, stadion Tušanj, teniski tereni na Slanoj banji i bezbroj objekata i terena za sport i rekreaciju.
Posebnu pozornost svakako zavređuje Tuzlanska “Panonika”, dva jedina slana jezera u Evropi i dvja jedina slana jezera u svijetu koja se nalaze u samom centru grada na lokalitetu slanih bunara.
U centralnom dijelu grada smještene su i brojne kulturne institucije: Narodno pozorište Tuzla (najstarije pozorište u BiH 1898.), Povijesni arhiv, Narodna i univerzitetska biblioteka, Behram begova biblioteka, Međunarodna galerija prtreta Ismet Mujezinović, Muzej istočne Bosne, Zavod za zaštitu kulturno-povijesnog nasljeđa, Bosanski kulturni centar, Muzej solarstva itd


SREBRENIK

Srebrenik je prvo mjesto na putu od Tuzle prema sjeveru, prema granici sa Republikom Hrvatskom. I o njegovoj dalekoj prošlosti svjedoče ostatci starog grada “Gradine„ koji je u srednjem vijeku bio prijestolnica nekadašnjih bosanskih banova Kotromanjića.
Unutar zidina Staroga grada od 1977. godine održava se redovna godišnja kulturna manifestacija «Srebrenik - otvoreni grad umjetnosti».
Vrijedna nalazišta stećaka takođe ukazuju na tragove dalekih civilizacija u ovom kraju. Na lokalitetima Mećave i Ćehaja nađeni su i sačuvani ostaci ovog bogatog povijesnog nasljeđa.
GRADAČAC
Gradačac je sledeći grad prema sjeveru koji predstavlja biser povijesnog i kulturnog nasljeđa i prirodnih ljepota. Gradačac se kao župa prvi puta spominje 1302. godina, a naselje Gradac 1465. godine. Od početka osamnaestog stoljeća bio je značajna tačka u odbrani sjevernih granica Otomanskog carstva,a od 1710 godine bio je i sjedište kapetanije. U povijesti ovog mjesta najznačajniju su ulogu igrali kapetani iz porodice Gradašćevića, a naročito Husejin-kapetan, "Zmaj od Bosne". Iz tog perioda potiču značajni kulturno povijesni spomenici: Gradina sa kulom, džamija Husejnija, koju je podigao Husejin-kapetan 1875. godine, kamena sahat kula. U Gradačcu je i jedna od najstarijih biblioteka u Bosni i Hercegovini, osnovana 1839. godine, umjetnička i muzejska zbirka ove biblioteke svjedoči o burnoj povijesti Gradačca.
Područje Gradačca je poznat voćarki kraj. Od 1969. godine u njemu se održava turističko-privredna manifestacija "Sajam šljive". Na izvorištima termalnih voda, kojima obiluje područje Gradačca, izgrađeno je banjsko-lječilišni kompleks "Ilidža". Vještačka jezera Hazna i Vidara predstavljaju turističku atrakciju Gradačca u ljetnim danima.


KLADANJ
Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Naselje - grad Kladanj je smješten na putu Županja-Tuzla- Sarajevo.
Prirodno naslijeđe Općine Kladanj je posebna priča za sebe, rijetka su mjesta kao što je planina Konjuh gdje je priroda bila tako izdašna i darovala joj sve što je čini primamljivom i prihvatljivom svima sportistima, rekreativcimai sima onima čija su čula željna uživanja i spokoja u prirodnim ljepotama.
Ogromno prirodno bogatstvo planine Konjuh u kojemu dominiraju prekrasne pejzažne vrijednosti, bogatstvo vodotoka gdje se izdvaja nadasve čuvena “Muška voda” koju je u 17. vijeku čuveni turski putopisac Evlija Čelebija nazvao “izvorom mladosti“, neprevaziđeni spelološki objekti, nadaleko čuvena “Djevojačka pećina” te bogata nakitom i sigurno najljepša u BIH “Bebravska pećina” te kao rijetko gdje, na relativno malom prostoru zastupljenost bogatstva flore (zaštićene biljne vrste - lincura, sunovrat) i faune (zaštićene životinjske vrste - tetrijeb, mrki medvjed, kozorog).
LUKAVAC
U srednjem toku rijeke Spreče, a na pruzi Tuzla-Doboj, 15 km udaljen od Tuzle, nalazi se Lukavac.
Lukavac kao grad je novijeg vremena nastanka jer je njegov razvoj započet pred kraj 19. stoljeća.
Na akumulacionom jezeru "Modrac", površine 2.250 hektara, izgrađeni su atraktivni objekti turističke privrede. Temperaturni režim vode omogućava kupanje od ranih majskih do kasnih septembarskih dana, a veliko prostranstvo pogoduje bavljenju svih sportova na vodi (plivanje, ronjenje, skijanje, veslanje i ostali sportovi na vodi).
Rijeka Turija koja se uliva u jezero Modrac prava je ljepotica i omiljeno kupalište lukavčana, zatim jezero Vijenac pravo “gorsko oko“ sa bistrom i hladnom vodom, okruženo četinarskom šumom i raznovrsnim biljnim svijetom. Izletište "Svatovac" bogato vodom i borovom šumom, poznato je svim ljubiteljima prirode na širem području.


GRAČANICA
Gračanica se nalazi u donjem toku rijeke Spreče na magistralnom putu Tuzla-Doboj. Naselje Gračanica se nalazi u blizini srednjevjekovnog utvrđenog grada Sokola, imalo je u srednjem vijeku značajnu ulogu, naročito u osmanskom periodu, kada je bilo sjedište kadiluka.
Za austrougarske uprave Gračanica postaje značajno trgovinsko i zanatsko sjedište, kojemu gravitiraju naselja na Ozrenu, Trbavi i u dolini rijeke Spreče. Među značajnijim povijesnim spomenicima su pored grada Sokola (1426) Ahmed-pašina ili Bijela džamija iz 1595. godine, sahat kula iz istog perioda i medresa iz 19. vijeka. Na području Gračanice odavno su otkriveni bogati izvori termomineralnih i izvornih voda, koji se koriste u zdravstvenom turizmu. Osim ljepote same Gračanice i dobrote njenih žitelja ovaj kraj obiluje brojnim prirodnim ljepotama.
TEOČAK
Teočak je smješten na sjeveroistočnim padinama planine Majevice. Teočak je u dalekoj prošlosti imao veoma važnu ulogu zbog svoje tvrđave i strateškog položaja. Teočak ima takav položaj da se iz njega vide Drina, Sava, Bijeljina, Brčko i mnoga naselja Semberije.
U Starom Teočaku se nalaze ostaci tvrđave. Pod samom tvrđavom je džamija za čiju gradnju se spominje ime Sultana Fatiha II, poslije zauzimanja tvrđave od Ugara početkom 1474. godine, kada se u osmanlijskoj vlasti spominju tuzlanska područja.
U Teočaku se nalaze nekropole stećaka na lokacijama Here, Snježnica, Bjelovice, koje svjedoče o bosanskoj posebnosti. Akumulaciono jezero Snježnica bogato je raznovrsnom ribom i odlikuje se izuzetno bistrom vodom.
Obronci planine Majevice idelni su za razvoj lovnog turizma na visoku i nisku divljač. U teočaku uspješno radi lovačko društvo koje okuplja članove lovačkog društva kao i ljubitelje lova.


ŽIVINIVE
Živinice se nalaze u srednjem dijelu Sprečkog polja i na sjevernim padinama planine Konjuh. Kroz naselje prolazi put Brčko-Tuzla-Sarajevo: put Tuzla-Banovići i put Živinice-Klesija-Zvornik.
Najpoznatiji spomenik kulture je džamija u Džebarima, koja potiče iz početka šesnaestog vijeka i najstarija je džamija na području Tuzlanskog kantona. Vrijedan spomenik kulture je i drvena džamija u Priluku sagrađena 1804. godine.
Područje općine je bogato mineralnim i termalnim vodama od kojih je najpoznatije izvorište u Toplicama. Područje općine Živinice dobrim dijelom izlazi i na obale jezera «Modrac». Značajna su i izletišta na lokalitetima Djedinske planine, Dunajevića voda kao i Tupkovići sa izvorištem rijeke Gračanica.
Sportski život općine Živinice je izuzetno sadržajan. Na prostoru općine uspješno egzistira odbojkaški klub Konjuh-namještaj, fudbalski klub Slaven, bokseski klub „Nesib Malkić. U okviru kulturnog života posebna pažnja se poklanja kulturnoj manifestaciji „Živiničko Ljeto“ u terminu od juna do septembra, kao i drugi događaji u okviru Bosanskog kulturnog centra.
KALESIJA
Kalesija se nalazi u gornjem dijelu Sprečkog polja, na putu Tuzla-Zvornik. Prema arheološkim istraživanjima, Kalesija posjeduje najstarije tragove civilizacije, koji potiču iz bronzanog i željeznog doba. Na ovim prostorima su živjela ilirska plemena, a vjeruje se da naziv Kalesija potiče od imena islamiziranog plemena hazarskog Halisije.
Na području općine Kalesija sačuvano je više nekropola stećaka i nadgrobnika. Najinteresantniji kulturno povijesni spomenik je Atik-džamija stara preko 300 godina.
Općina Kalesija je bogata poljoprivrednim zemljištem u dolini rijeke Spreče i na obroncima planina Majevice i Javornika. Rijeka Spreča, Gribaja i Dubnica imaju uvjete za razvoj ribolova, a šira teritorija Kalesije raspolaže lovnim terenima za nisku i visoku divljač.


ČELIĆ
Općina Čelić se nalazi na sjeverozapadnim obroncima planine Majevice, na nadmorskoj visini 140 do 350 metara. Općina je osnovana 1993. godine, obuhvata površinu od 140 km2, na kojoj živi 15.000 stanovnika. Najstariji ostaci materijalne kulture na ovom području potiču iz neolita o čemu svjedoče tragovi naselja na lokalitetu Varoš kod Koraja. Iz srednjeg vijeka potiču nekropole stećaka, a iz osmanskog perioda tri džamije.
Ratarstvo, voćarstvo i stočarstvo karakteristika su ovoga kraja. "Dani jagodičastog voća" su već tradicionalna manifestacija, koja simbolično definira Čelić i njegovu okolinu.
DOBOJ ISTOK
Doboj-istok se nalazi u dolini rijeke Spreče, blizu njenog ušća u rijeku Bosnu. Okružuju ga planine Ozren i Trebava, a kroz naselja koja čine ovu općinu prolazi magistralni put Tuzla-Doboj. Prosječna nadmorska visina općine je 144 metra. Po procjenama na području općine Doboj-istok danas živi oko 10.000 stanovnika, na površini od 41 km2.
Ostaci materijalne kulture, stećci i nišani, govore da je ovaj prostor bio naseljen i u srednjem vijeku. U povijesnim dokumentima Brijesnica i Klokotnica pominju se 1528.godine.
Područje današnje općine Doboj-istok se nalazi na željezničkoj i drumskoj komunikaciji Doboj-Tuzla. Poljoprivreda i voćarstvo su danas osnova budućeg razvoja ovoga prostora. Proizvodi zdrave hrane iz ovog područja već su našli svoje kupce širom Europe i SAD-a.
SAPNA
Opcina Sapna se nalazi na sjeveroistoku Tuzlanskog kantona. Poznato je da su na području Sapne ljudi živjeli još od najstarijih vremena. Sapna kao administrativno–teritorijalni pojam se spominje još u periodu srednjeg vijeka. Poznat je i na najstarijim kartama ucrtan naziv Župa Sapna. Dokaz aktivnog življenja ljudi na području Sapne su mnogobrojni stećci koji se i danas nalaze na različitim lokalitetima. Područje ove općine je izrazito poljoprivredno. Njen brdsko-planinski položaj je pogodan za razvoj seoskog turizma.


BANOVIĆI
Općina Banovići se nalazi na obroncima planine Konjuh. Gradsko naselje Banovići izgrađeno je na obalama rijeke Litve, na prosječnoj nadmorskoj visini od 332 m. Najstarije poznato naselje na ovim prostorima je pronađeno na brdu Gradina i ono prema ostacima materijalne kulture datira iz prapovijesti. Porijeklo imena centralnog naselja otkriva stećak u Banović selu koji pored ornamentike i uklesanog ljiljana, sadrži i natpis bosančicom.
Osim u Banovićima koji su pripadali župi Dramešin, pronađeno je više nekropola stećaka Stražba, Draganja i Treštenica. Pod ovim imenom župa i naselje se spominju i u turskim izvorima.
Općina Banovići ima povoljne uslove za razvoj lovnog turizma na obroncima planine Konjuh i ribolovnog na više planinskih rječica: Oskova, Krabanja, Zlača i Studešnica. Planinski motel «Zlaća», udaljen 12 km od centa Banovića je jedan od najboljih planinsko rekreativnih centara Tuzlanskog kantona. Planinska kućica «Zobik» je poznata svim ljubiteljima prirode širom Bosne i Hercegovine. U selu Pribitkovići nalazi se interesantan pećinski kompleks «Borovac» bogat pećinskim nakitom.
Veliki broj planinskih kuća smještenih u najljepšim predjelima Konjuha predstavljaju posebnu atrakciju i pogodnost za izlete. Mjesto koje privlači veliki broj izletnika jeste Zelemboj. Do izletišta se može stići autom sa Marinog brda. Izletište je naročito posjećeno 2. januara kada veliki broj zaljubljenika u prirodu tradicionalno izlazi na ovo mjesto.
Pored planinskih riječica i pritoka na području općine stvoreno je i egzistira nekoliko vještačkih jezera koja se odlikuju pristupačnošću i čistom vodom. To su prije svega Breštica i Ramičko jezero. Ova jezera su atraktivna kako za kupače tako i za ribolovce.
Banovićka sela takođe imaju svoju turističku ponudu. Pored „Gradine“ u Tulovićima i stećka u Banovići selu, u pribitkovićima 12 km od grada nalazi se pećina Puzavac. Sama pećina u potpunosti nije ispitana, a bogata je pećinskim nakitom.