Razvoj turistièke privlaène snage - skrivene moguænosti u kulturi
Nenaknadljivo nasljeðe daju povijesti, kulturi naših država, teritorij naselja fizionomiju karakteristièno odreðene sakralne uspomene, koje su nosaèi naših kulturnih obièaja, a ujedno i stvaratelji naše povijesti i nacionaliteta. Mada dubokim žaljenjem ali, trebamo ustanoviti: da današnje pretstavljenje, turistièka uporaba, ovih uspomena nikako nije odgovarajuæa. Sakralno nasljeðe ne samo da je moguæe veæ je i isplatno i obavezno u širem krugu pretstaviti, i praviti promidžbu, da njihov posjet i poznavanje dižemo na viši stupanj od današnjeg.
Na teritoriju turizma u našoj današnjici je sve više osjetljiv veliki razvoj, turizam može sve veæi dio od gospodarskih prihoda proizvesti. Kulturalni turizam igra istaknutu ulogu u turizmu naselja ciljanog teritorija - ova je èinjenica, uživala prijednost, kada smo poèeli izraditi planove projekta.
Planiranje stvaranja projekta je dovela našu organizaciju pred težak zadatak. Peèuška Biskupija veæ tokom priprema je ukljuèila partnere sa velikim iskustvom, da izvoðenje može neprekidno teèi. Samouprave, muzeje, arhive - i na maðarskoj i na hrvatskoj strani.
Cilj je bio jednožnaèan: stvarati moguænosti da sakralne, kulturalne uspomene koje se nalaze na maðarskoj i hrvatskoj strani postanu poznate a s time i posjeæenije u sve širem krugu. Znaèilo nam je problema, da ranije nije došlo / nije moglo doæi do jedinstvene obrade sakralno turistièkog imanja. Zato kao prvi korak, trebamo naèiniti one inpute - textualne sadržaje, foto i video snimke, i audio materijal - koje mogu dati glavni kostur turistièkih izdanja.
Izdanja æe biti izdana u obliku obiène knjige, multimedijskog DVD i VHS kazette. U našoj današnjci nastoji zadovoljiti što više dinamièno poveæavajuæe internet korisnike, ova inernet stranica i uz nju prikljuèena baza podataka, koja ostvaruje moguænost, da znamenitosti teritorija poznamo i naokolo prijeðemo iz svoga doma. Na taj naèin ostvareni sadržaji preko kultrunog cilja - obrada kulturnih uspomena, oèuvanje za iduæe generacije - postanu i djelotvorni pribori turistièkog marketinga. Sadržaji - kao što i internet starnica - su dostupne na èetiri jezika.
Projekat u Susjednièkom Programu Slovenija - Maðarska - Hrvatska, sa suradnièkom financiranjem Evrposke Unije i Republike Maðarske se ostvaruje. Za sadržaj ovog dokumenta je projekat Digital History odgovaran.
Predstavljen projekt "Digital History", Ðakovo 29.05.2008.
Župan Krešimir Bubalo nazoèio je 29. svibnja 2008. u Središnjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Ðakovu predstavljanju kulturno‑povijesnog projekta "Digital history" koji je ostvaren suradnjom Peèuške i Ðakovaèke i Srijemske biskupije. Rijeè je o projektu koji europskoj javnosti želi predstaviti sakralne i profane spomenike kulture s obje strane hrvatsko‑maðarske granice, toènije s podruèja Biskupije Peèuh, te Ðakovaèke i Srijemske biskupije, a povodom skore 1000. obljetnice utemeljenja Peèuške biskupije (godine 2009.) te proglašenja Peèuha gradom kulture (2010. godine).
Projekt je dio prekograniène suradnje Slovenija‑Maðarska‑Hrvatska, u sklopu programa linije "INTER‑REG 3A" financiran sredstvima Europske unije iz fonda za kulturu. Uz Ðakovaèku i Srijemsku biskupiju, u ostvarenju projekta su s hrvatske strane sudjelovale i Osjeèko‑baranjska županija, Državni arhiv u Osijeku, Turistièka zajednica grada Osijeka, Muzej Slavonije iz Osijeka, te brojne druge kulturne ustanove. Tom prigodom predstavljena je monografija "Naša europska baština" objavljena na hrvatskom, maðarskom, njemaèkom i engleskom jeziku u kojoj je iz svake od ovih dviju biskupija predstavljeno po 30 župa, predstavljajuæi tako njihovu sakralnu i povijesnu baštinu struènim opisima i kvalitetnim foto sadržajem. U sklopu projekta je Internet stranica www.digitalhistory.hu na kojoj se nalazi 60 župa i objekti prikazani u oko 18. 000 slika.
Pozdravnu rijeè uputio je ðakovaèki i srijemski biskup, dr. Marin Srakiæ rekavši kako je specifiènost ovoga projekta ta što su ga radile dvije biskupije dviju država od kojih jedna nije u Europskoj uniji. Projekt europskoj javnosti predstavlja kulturno i vjersko zajedništvo tih krajeva i svjedoèi da državne granice ne moraju biti zapreka suradnji na mnogim podruèjima. Svaka se biskupija predstavlja kroz tridesetak objekata crkvene i svjetovne arhitekture. Nazoènima se obratio i peèuški biskup mons. Mihály Mayer, na èiji je prijedlog i nastao ovaj projekt. Nakon dvaju biskupa govorili su i Krešimir Bubalo, župan Osjeèko‑baranjske županije, Danijel Marušiæ, župan Brodsko‑posavske županije te izaslanik Bože Galiæa, župana Vukovarsko‑srijemske županije, Grgo Krajina, proèelnik Ureda za školstvo, kulturu i sport Vukovarsko‑srijemske županije.
Predstavljanju su nazoèili pomoæni biskup ðakovaèki i srijemski, dr. Ðuro Hraniæ, prof. dr. Pero Araèiæ, dekan Katolièkog bogoslovnog fakulteta u Ðakovu, mr. Josip Bernatoviæ, rektor Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu, mons. Gejza Varga, kanonik i biskupski vikar za Maðare Ðakovaèke i Srijemske biskupije, mons. Stjepan Karaliæ, ekonom Ðakovaèke i Srijemske biskupije, te predstavnici gradova župa s podruèja cijele Slavonije i Baranje.