U maðarskom gradu Peèuhu održan je 28. lipnja Hrvatsko‑maðarski simpozij o koridoru V/c pod nazivom "@ccess", jer se meðu raznim temama, koje su prezentirane sudionicima, govorilo i o povezanosti informatièke tehnologije i prometa. Naglašeno je da informatika prožima svaki aspekt našeg društva, pa tako nije izostavljena ni u prometu. Informatièki sustavi na prometnicama, osobito na autocesti prisutni su u raznim vidovima, od sigurnosti i održavanja cesta, gdje npr. imamo telefonske stupove, koji služe za pozive u sluèaju nužde, zatim nadzorne kamere, pa i meteorološke postaje, kojima se npr. mjeri klizavost, što ima i svoju ekonomsku opravdanost, jer se na taj naèin odreðuje kolièina soli, koju treba posuti po autocesti. Isto tako, koriste se zasloni prometne signalizacije, a postavljaju se i zasloni s raznim drugim informacijama. Prisutna je naposljetku i u elektronskim sustavima za naplatu cestarina, a IT je isto tako izuzetno važan èimbenik u tunelima. Navedeni su samo neki od praktiènih primjera široke palete primjene IT na autocestama, ali kako je naglasio dr. Peter Totsimon iz Odjela prostornog planiranja Županije Baranja, za uspješno provoðenje strategije razvoja, potrebno je u velikoj mjeri raditi na popularizaciji i uvoðenju kompjuterske tehnologije i Interneta u državne i javne službe, pri tomu je naravno potrebno najprije osigurati sredstva, ali isto tako raditi i na suzbijanju predrasuda o kompjuterizaciji i dehumanizaciji (osobit otpor ovdje èesto pružaju stariji ljudi). Potrebno je naglasiti i iskoristiti pozitivnu stranu IT, kao medija veæe poslovne uèinkovitosti i brže, bolje, pa i jeftinije komunikacije. A ako se pozitivno definira i koristi, uvoðenje IT može se doživjeti i kao poticaj za cjeloživotno uèenje.

Ovom simpoziju nazoèio je i župan Krešimir Bubalo sa suradnicima, koji je uz Janosa Hargitaya, predsjednika Opæe Skupštine Županije Baranja, održao press konferenciju za okupljene novinare, a potom se obratio skupu pozdravnim govorom. Skupu su se isto tako, obratili maðarski predstavnici, koji su predstavili utjecaj i važnost koridora V/c za razvoj ove maðarske regije, a bilo je rijeèi i o dinamici izgradnje ove autoceste u Maðarskoj. S hrvatske strane skupu su se obratili Martin Marolin, proèelnik županijske Agencije za razvoj i prof.dr.sc. Anka Mašek, profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, koji su istaknuli, da su prometnice oduvijek bile pokretaèi gospodarskog razvitka, te su u tom kontekstu naglasili povoljan geografski položaj Slavonije i Branje kao èvorišta križanja prometnih putova istoka i zapade, sjevera i juga, te koridor VC kao izvor stimulacije zapošljavanju i regionalnoj ekonomiji. Koridor VC povezao bi Baltièko more s Jadranom, ali on ne predstavlja samo autocestu, veæ ukljuèuje i željeznièki koridor VC, a pozitivnim se ocjenjuje i rijeèni promet, jer su Dunav, Drava i Sava plovne rijeke, a kada se doda i promet u zraènim lukama slavonsko‑baranjska regija je idealna za razvoj i izgradnju robnih terminala za pretovar i transport roba, što bi naravno imalo i za posljedicu izgradnju infrastrukture, ali i otvaranje novih radnih mjesta. No svi ovi aspekti pozitivnog utjecaja na slavonsko‑baranjsku regiju usko su povezani s potpunom izgradnjom koridora VC.

U hrvatskoj delegaciji bio je i Boro Brniæ iz Hrvatskih autocesta, koji se osvrnuo na dinamiku izvoðenja radova. Istaknuo je, da se koridor V/c kroz hrvatsku gradi u pet dionica: maðarska granica ‑ Beli Manastir, Beli Manastir ‑ Osijek, Osijek ‑ Ðakovo, Ðakovo ‑ Sredanci i posljednja dionica od granice s BiH do luke Ploèe. On je takoðer rekao, da su za sve dionice koje se grade kroz Slavoniju ishoðene lokacijske dozvole, te da se dinamika izvoðenja radova odvija po planu i da se ove godine predviða puštanje u promet dionice Sredanci ‑ Ðakovo. Isto tako, naglasio je, da je izraðen natjeèaj za èvor u Osijeku , a da su u pripremi i natjeèaji za ostale radove te dionice. Dionica koridora VC, koja ide kroz Hrvatsku duga je 88 km, a dinamika izvoðenja radova za sada teèe po planu. Do kraja 2008. godine predviða se izgradnja dionice Ðakovo ‑ Èepin. Dionica od Èepina do Osijeka trebala bi biti gotova do 2009. godine, a kada je rijeè o dionicama koje vode prema granici s Maðarskom i BiH, rokovi æe u velikoj mjeri ovisiti o dinamici izvoðenja radova u tim dvjema državama, okvirni rok je 2012. godina.