Snažan pokretaè i motiv izrade i provoðenja razvojnih projekata u okvirima prekograniène suradnje nije samo zajednièki razvojni interes za korištenjem zajednièkih prirodnih resursa, veæ i, dopunski, sredstva meðunarodne zajednice namijenjena poticanju ovakvih aktivnosti. Imajuæi to u vidu, odnosno èinjenicu da su sredstva Phare CBC (cross border cooperation) namijenjana za projekte koji obuhvaæaju obje strane granice, Županija Baranja u Republici Maðarskoj potakla je i sazvala održavanje susreta èelnika pograniènih županija Hrvatske i Maðarske. Susretu uprilièenom u Harkanju 28. kolovoza odazvali su se uz domaæine i maðarske županije Zala i Somogy, hrvatske županije: Osjeèko-baranjska, Virovitièko-Podravska, Koprivnièko-Križevaèka te Meðimurska.

Skup je otvorio dr. Kékes Ferenc, predsjednik Skupštine Županije Baranja i predsjednik Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava pozdravnim rijeèima, a koncept buduæe suradnje izložio je Béla Pörös, njegov zamjenik. Dr.Lórant Tóth u ime Ministarstva vanjskih poslova Maðarske istakao je znaèenje ove suradnje, èemu se pridružio i Boris Hajoš u ime Ministarstva za europske integracije Republike Hrvatske. O funkcioniranju mehanizama i financijskog instrumentarija Europske unije izvijestili su Ottó Balogh iz maðarskog Ministarstva poljoprivrede i razvitka te dr.Gyula Horváth glavni duirektor centra za ragionalna istraživanja Maðarske akademije znanosti. Nastavno svoje viðenje izložili su i èelnici pograniènih županija. Nakon toga otvorena je rasprava u kojoj su sudjelovali i drugi sudionici ovoga skupa.

U radu ovog jednodnevnog skupa sudjelovalo je i izaslanstvo Osjeèko-baranjske županije koje je predvodio župan Marko Bagariæ, a èinili ga uz mr.sc. Davora Brunèiæa, tajnika Županije i Josipa Škoriæa, proèelnika Ureda za obnovu i predstavnici drugih èlanica Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava: Katarina Pekanov, tajnik HGK-Županijske komore Osijek, Margit Zoriæ, šef Kabineta gradonaèelnika Grada Osijeka te Darko Varga, naèelnik Opæine Bilje.

U završnom dijelu svoga izlaganja, župan Bagariæ, nakon podsjeæanja na temelje prekograniène suradnje dviju zemalja istakao je: "Pred nama je mnogo zajednièkog rada, ali i uèenja. Stoga mi dopustite da predložim da sastavni dio naših zajednièkih projekata budu obrazovne aktivnosti. Maðarski partneri su u tome korak ispred nas u Hrvatskoj. Nama predstoje aktivnosti osposobljavanja naših razvojnih službi za komunikaciju s europskim institucijama i programima, prije svega u spoznajnom dijelu o strukturi, sadržaju, mehanizmima i postupcima zajednièke europske kuæe."

Ovaj prvi zajednièki susret svih pograniènih županija završio je prihvaæanjem Završnog dokumenta kao temelja buduæe suradnje:

Èelnici i predstavnici Osjeèko-baranjske županije, županije Baranje (Baranya), Virovitièko-podravske županije, Županije Somogy, Koprivnièko-križevaèke županije, Županije Zala, te Meðimurske županije sudjelovali su na prvom susretu èelnika županija-sucionica prekograniène suradnje Hrvatske i Maðarske koji je održan u Harkanju (Harkány) 25. kolovoza 2000. godine.

Tijekom susreta sudionici su razmjenili informacije o dosadašnjoj prekograniènoj suradnji njihovih županija, te o iskustvima takove suradnje. Ustanovili su, da su se ove veze proteklih godina - u duhu hrvatsko-maðarskog prijateljstva - razvijale dinamièno.

Sudionici su poslušali izlaganja predstavnika Ministarstva vanjskih poslova Republike Maðarske i Ministarstva za europsku integraciju Republike Hrvatske o produbljivanju veza dvaju država.

Možemo zakljuèiti sa zadovoljstvom, da su Maðarska, te unutar nje županije Južnog Zadunavlja postigle znaèajan razvoj na polju pripreme za ulazak u Europsku Uniju, te da su veze Hrvatske i Europske Unije ušle u novu fazu.

Temeljem ovog, sudionici se slažu, da se osim dograðivanja na dosadašnje obostrane veze, te na pozitivna iskustva Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava - pored daljnjeg razvijanja istih - sve više trebaju ulagati zajednièki napori u jaèanju raznovrsnih veza pograniènih naselja, uz iskorištavanje moguænosti suradnje.

Zajednièki planovi razvoja koji se imaju izraditi u buduænosti opravdani su poglavito na sljedeæim podruèjima:
- regionalno planiranje,
- razvoj pograniène tehnološke infrastrukture
- razvoj gospodarstva, s posebnim obzirom na turizam i razvoj tehnoloških istraživanja,
- razvoj humanih resursa,
- te na ekologiju i zaštitu prirode.

S ciljem ostvarivanja projekata koji se imaju izraditi u buduænosti, županije-sudionice kod nacionalnih vlada i Europskog odbora inicirat æe što prije otvaranje kompleksnog programa suradnje (Cross-Border Co-operation), koji se treba ostvariti na kompletnoj dionici hrvatsko-maðarske granice. Istovremeno, hrvatske i maðarske županije ulagat æe napore u pronalaženje i koncentraciju postojeæih resursa, putem èega æe zapoèeti priprema zajednièkih programa. Tijekom suradnje strane skreæu posebnu pozornost na razvoj veza gospodarskih organizacija, manjina i civilnih udruga.
Sudionici se dogovaraju, da æe u buduænosti do ovakih susreta dolaziti redovito, i to tromjeseèno, na kojima æe se stalno usaglašavati zadaci vezani za izraðivanje programa. Sudionici æe od predstavnika sa zadatkom pripreme CBC programa utemeljiti radnu skupinu, koja æe pripremiti zadatke narednog razdoblja. Zamolit æe se organi Vlada, da sudjeluju u djelatnosti radne skupine za pripremanje programa CBC. Prihvaæa se ponuda inicijatora, Samouprave županije Baranje, da æe organizirati djelatnost radne skupine sve dok sudionici suradnje smatraju, da je to potrebno.

Strane meðusobno stavljaju na raspolaganje dokumente koji se odnose na prostorni razvoj županija i regija i koji mogu pomoæi u formiranju zajednièkih programa.

Sudionici zajednièki smatraju, da se projekti koji æe se ostvariti unutar ovog projekta formuliraju na taj naèin, da pruže pomoæ u veæ postojeæim i buduæim euroregionalnim suradnjama, te da ne utjeèu na obveze èlanova-sudionika gore navedenih suradnji.

Partneri koji suraðuju uvjereni, su, da njihova inicijativa služi daljnjem razvoju meðudržavnih veza, te veza sa Europskom Unijom.

Iz tog razloga, potpisani završni dokument dostavljaju nacionalnim vladama, Odboru Europske Unije, te delegacijama u Budimpešti i Zagrebu.

Molimo vijeæa županija, da rasprave pitanja hrvatsko-maðarske prekograniène suradnje, te da formiraju svoje stavove vezano za navedenu suradnju.

U Harkanju, 25. kolovoza 2000.