Snažan pokretač i motiv izrade i provođenja razvojnih projekata u okvirima prekogranične suradnje nije samo zajednički razvojni interes za korištenjem zajedničkih prirodnih resursa, već i, dopunski, sredstva međunarodne zajednice namijenjena poticanju ovakvih aktivnosti. Imajući to u vidu, odnosno činjenicu da su sredstva Phare CBC (cross border cooperation) namijenjana za projekte koji obuhvaćaju obje strane granice, Županija Baranja u Republici Mađarskoj potakla je i sazvala održavanje susreta čelnika pograničnih županija Hrvatske i Mađarske. Susretu upriličenom u Harkanju 28. kolovoza odazvali su se uz domaćine i mađarske županije Zala i Somogy, hrvatske županije: Osječko-baranjska, Virovitičko-Podravska, Koprivničko-Križevačka te Međimurska.

Skup je otvorio dr. Kékes Ferenc, predsjednik Skupštine Županije Baranja i predsjednik Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava pozdravnim riječima, a koncept buduće suradnje izložio je Béla Pörös, njegov zamjenik. Dr.Lórant Tóth u ime Ministarstva vanjskih poslova Mađarske istakao je značenje ove suradnje, čemu se pridružio i Boris Hajoš u ime Ministarstva za europske integracije Republike Hrvatske. O funkcioniranju mehanizama i financijskog instrumentarija Europske unije izvijestili su Ottó Balogh iz mađarskog Ministarstva poljoprivrede i razvitka te dr.Gyula Horváth glavni duirektor centra za ragionalna istraživanja Mađarske akademije znanosti. Nastavno svoje viđenje izložili su i čelnici pograničnih županija. Nakon toga otvorena je rasprava u kojoj su sudjelovali i drugi sudionici ovoga skupa.

U radu ovog jednodnevnog skupa sudjelovalo je i izaslanstvo Osječko-baranjske županije koje je predvodio župan Marko Bagarić, a činili ga uz mr.sc. Davora Brunčića, tajnika Županije i Josipa Škorića, pročelnika Ureda za obnovu i predstavnici drugih članica Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava: Katarina Pekanov, tajnik HGK-Županijske komore Osijek, Margit Zorić, šef Kabineta gradonačelnika Grada Osijeka te Darko Varga, načelnik Općine Bilje.

U završnom dijelu svoga izlaganja, župan Bagarić, nakon podsjećanja na temelje prekogranične suradnje dviju zemalja istakao je: "Pred nama je mnogo zajedničkog rada, ali i učenja. Stoga mi dopustite da predložim da sastavni dio naših zajedničkih projekata budu obrazovne aktivnosti. Mađarski partneri su u tome korak ispred nas u Hrvatskoj. Nama predstoje aktivnosti osposobljavanja naših razvojnih službi za komunikaciju s europskim institucijama i programima, prije svega u spoznajnom dijelu o strukturi, sadržaju, mehanizmima i postupcima zajedničke europske kuće."

Ovaj prvi zajednički susret svih pograničnih županija završio je prihvaćanjem Završnog dokumenta kao temelja buduće suradnje:

Čelnici i predstavnici Osječko-baranjske županije, županije Baranje (Baranya), Virovitičko-podravske županije, Županije Somogy, Koprivničko-križevačke županije, Županije Zala, te Međimurske županije sudjelovali su na prvom susretu čelnika županija-sucionica prekogranične suradnje Hrvatske i Mađarske koji je održan u Harkanju (Harkány) 25. kolovoza 2000. godine.

Tijekom susreta sudionici su razmjenili informacije o dosadašnjoj prekograničnoj suradnji njihovih županija, te o iskustvima takove suradnje. Ustanovili su, da su se ove veze proteklih godina - u duhu hrvatsko-mađarskog prijateljstva - razvijale dinamično.

Sudionici su poslušali izlaganja predstavnika Ministarstva vanjskih poslova Republike Mađarske i Ministarstva za europsku integraciju Republike Hrvatske o produbljivanju veza dvaju država.

Možemo zaključiti sa zadovoljstvom, da su Mađarska, te unutar nje županije Južnog Zadunavlja postigle značajan razvoj na polju pripreme za ulazak u Europsku Uniju, te da su veze Hrvatske i Europske Unije ušle u novu fazu.

Temeljem ovog, sudionici se slažu, da se osim dograđivanja na dosadašnje obostrane veze, te na pozitivna iskustva Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava - pored daljnjeg razvijanja istih - sve više trebaju ulagati zajednički napori u jačanju raznovrsnih veza pograničnih naselja, uz iskorištavanje mogućnosti suradnje.

Zajednički planovi razvoja koji se imaju izraditi u budućnosti opravdani su poglavito na sljedećim područjima:
- regionalno planiranje,
- razvoj pogranične tehnološke infrastrukture
- razvoj gospodarstva, s posebnim obzirom na turizam i razvoj tehnoloških istraživanja,
- razvoj humanih resursa,
- te na ekologiju i zaštitu prirode.

S ciljem ostvarivanja projekata koji se imaju izraditi u budućnosti, županije-sudionice kod nacionalnih vlada i Europskog odbora inicirat će što prije otvaranje kompleksnog programa suradnje (Cross-Border Co-operation), koji se treba ostvariti na kompletnoj dionici hrvatsko-mađarske granice. Istovremeno, hrvatske i mađarske županije ulagat će napore u pronalaženje i koncentraciju postojećih resursa, putem čega će započeti priprema zajedničkih programa. Tijekom suradnje strane skreću posebnu pozornost na razvoj veza gospodarskih organizacija, manjina i civilnih udruga.
Sudionici se dogovaraju, da će u budućnosti do ovakih susreta dolaziti redovito, i to tromjesečno, na kojima će se stalno usaglašavati zadaci vezani za izrađivanje programa. Sudionici će od predstavnika sa zadatkom pripreme CBC programa utemeljiti radnu skupinu, koja će pripremiti zadatke narednog razdoblja. Zamolit će se organi Vlada, da sudjeluju u djelatnosti radne skupine za pripremanje programa CBC. Prihvaća se ponuda inicijatora, Samouprave županije Baranje, da će organizirati djelatnost radne skupine sve dok sudionici suradnje smatraju, da je to potrebno.

Strane međusobno stavljaju na raspolaganje dokumente koji se odnose na prostorni razvoj županija i regija i koji mogu pomoći u formiranju zajedničkih programa.

Sudionici zajednički smatraju, da se projekti koji će se ostvariti unutar ovog projekta formuliraju na taj način, da pruže pomoć u već postojećim i budućim euroregionalnim suradnjama, te da ne utječu na obveze članova-sudionika gore navedenih suradnji.

Partneri koji surađuju uvjereni, su, da njihova inicijativa služi daljnjem razvoju međudržavnih veza, te veza sa Europskom Unijom.

Iz tog razloga, potpisani završni dokument dostavljaju nacionalnim vladama, Odboru Europske Unije, te delegacijama u Budimpešti i Zagrebu.

Molimo vijeća županija, da rasprave pitanja hrvatsko-mađarske prekogranične suradnje, te da formiraju svoje stavove vezano za navedenu suradnju.

U Harkanju, 25. kolovoza 2000.