U organizaciji tuzlanskih èlanica Euroregionalne suradnje Dunav-Drava-Sava u Tuzli je 4. studenog održana Europska konferencija "Tuzla 2002. - Zajednièka buduænost u euroregijama". Na konferenciji je uz prisustvo 75 veleposlanika i konzularnih predstavnika, stranih i domaæih predstavnika vladinih organizacija, predstavnika fundacije Hanns-Seidel, EU, eksperata iz Njemaèke, Maðarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Jugoslavije razgovarano o pravcima djelovanja EU u procesu evropskih integracija u Jugoistoènoj Evropi, a u okviru toga o euroregionalnoj saradnji i naèinu funkcioniranja zajednièkih institucija u okviru Euroregije Dunav-Drava -Sava.
Konferencija je prihvatila slijedeæe
ZAKLJUÈKE
Potvrdilo se da ZAJEDNIÈKA BUDUÆNOST JESTE U EUROREGIJAMA.
Regije izvan granica EU ne treba posmatrati kao "problematiène zone", nego kao regije u okviru kojih se lakše mogu prevazilaziti problemi. Euroregionalna saradnja je proces koji mora imati prioritet u EU jer predstavlja svojevrstan doprinos za razvijanje i realizaciju graðanskih inicijativa koje potièu sa lokalnog i regionalnog nivoa.
Gradovi jesu i ostaju bitan faktor u razvoju, a jedna od najveæih prepreka je centralizacija uprave na nivou država. Za dalji razvoj i unapreðenje gradova i regija, kao jedinica samouprave, neophodna je decentralizacija uprave, fiskalna decentralizacija i finansijska autonomija gradova i regija(vlastiti prihodi, namjenska sredstva za euroregionalnu saradnju…) Otklanjanje ovih prepreka je ujedno i bitan preduvjet za uspješnu euororegionalnu saradnju. Pored toga, omoguæavanje slobode kretanja unutar euroregija otvorilo bi nove moguænosti za nastavak veæ uspostavljenih euroregionalnih veza, kako u okviru Euroregionalne saradnje Dunav Drava Sava, tako i u ostalim euroregijama.
Da bismo poluèili rezultate, moramo biti realni u postavljanju zadataka, te opredijeliti se za 3-5 prioritetnih projekata bitnih za regiju, odnosno projekte koji imaju realnost. Uloga Hanns Seidel Fondacije bi bila u pružanju podrške u kreiranju takvih projekata, zasnovanih prije svega na partnerstvu(meðu kojima svakako imaju mjesta projekti prezentirani u izlaganjima predstavnika Fondacije i Industrijske i privredne komore Nurnberg).Prevladavanje svojevrsne informativne blokade meðu èlanicama ESDDS bi trebao biti jedan od prvih zajednièkih projekata, kao preduvjeta za razvoj drugih konkretnih oblika saradnje.
Univerziteti, kultura i nevladin sektor su nesporni nosioci razvoja i saradnje u regijama.
Svi nosioci razvoja (vladine institucije, nevladin sektor i sektor biznisa) moraju zajednièki tražiti partnere unutar EU-posredstvom regionalne saradnje.
Još uvijek se nedovoljno èini na ekonomskoj/privrednoj saradnji unutar euororegija-bitan faktor za unapreðenje u ovoj oblasti je jaèanje veza izmeðu privrednih i obrtnièkih komora, razvojnih agencija i privrednih subjekata bilateralno.
Internacionalni kontakti su jedan od bitnijih faktora za funkcioniranje lokalne politike i artikulaciju graðanskih inicijativa te u tom smislu, euororegije opravdavaju smisao demokratskih inicijativa, a sve u cilju razvoja lokalnih i regionalnih zajednica.