Panonski prostor predstavlja jedno od najvrjednijih poljoprivrednih područja na europskom kontinentu. Zaokružena je prirodno-geografska cjelina, pretežito ravničarskog karaktera, koju sa svih strana okružuju veliki planinski sustavi (Alpe, Karpati, Rodopi, Dinaridi). Riječ je o prostoru Panonskog mora nestalog u pradavnim eonima Zemljine povijesti, o čijem postojanju svjedoči Balaton (Mađarska) kao njegov ostatak. Danas ovim prostorom poput žile kucavice protiče jedna od najvećih europskih rijeka Dunav u koji utiču Drava i Sava te Tisa sa svojim pritokama, kao dio crnomorskog sliva. U prostoru Panonske nizine koju obuhvaća Euroregionalna suradnja, prostiru se velike subregije Slavonija u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, Baranja koja obuhvaća područja Mađarske i Hrvatske te bosanska Posavina i Tuzlanska zavala u peripanonskom dijelu sjeveroistočne Bosne.